Obična, niskoenergetska ili pasivna kuća
Gradnja kuće za svakog je pojedinca velik izazov, ali i velika investicija. Prije samog početka gradnje kuće treba odlučiti o puno stvari: koliko velika će biti kuća, koliko i kakvih će imati prostorija, od kakvih će materijala biti izgrađena, kakvi će biti prozori, kakav krov, kakvo grijanje, hlađenje, izolacija i fasada…, a u posljednje vrijeme i kakvog će kuća biti energetskog standarda – ''obična'', niskoenergetska ili pasivna.
Nazivi niskoenergetska kuća i pasivna kuća ne označavaju direktno način same gradnje kuće, već prvenstveno označavaju potrošnju energije za grijanje. Ovakve se kuće danas grade kako bi se uštedjelo na energiji za grijanje i hlađenje, te preko toga i smanjilo zagađenje okoliša tj. smanjilo ispuštanje CO2 u okolinu. Osim uštede i očuvanja okoliša takvim se načinom gradnje ujedno i povećava ugodnost življenja. U nastavku ćemo definirati pojmove ''obična'', niskoenergetska i pasivna kuća.
''Obična'' kuća
Danas bi se u Hrvatskoj trebale graditi kuće sa prosječno 80 do 100 kWh/m2god. potrebe energije za grijanje. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da će takva kuća na grijanje trošiti otprilike 9 lit/m2god. lož ulja, 9 m3/m2god. prirodnog plina ili 18 kg/m2god. drvenih peleta.
Niskoenergetska kuća
Niskoenergetska kuća je kuća koja troši maksimalno 30 kWh/m2god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i ''trolitarske kuće''. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da će takva kuća na grijanje trošiti otprilike 3 lit/m2god. lož ulja, 3 m3/m2god. prirodnog plina ili 6 kg/m2god. drvenih peleta. Smanjenje toplinskih gubitaka niskoenergetske kuće ostvaruje se na slijedeće načine:
- orijentacija kuće na jug
- odvajanje toplinskih zona kuće (dnevna soba prema jugu, ostave na sjever)
- kompaktna gradnja
- vrlo dobra izolacija cijelog oplošja kuće
- prozori sa 3-slojnim staklom
- niskotemperaturni sustav grijanja
- kontrolirana ventilacija prostorija sa rekuperacijom
Kako bi povećali dobitke energije preporuča se:
- aktivno korištenje sunčeve energije pomoću solarnih toplovodnih kolektora (topla voda) i fotonaponskih kolektora (struja) i
- pasivno korištenje sunčeve energije preko velikih staklenih ploha okrenutih na jug.
Pasivna kuća
Pasivna kuća je kuća koja troši maksimalno 15 kWh/m2god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i ''jednolitarske kuće''. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da bi takva kuća na grijanje trošila otprilike 1,5 lit/m2god. lož ulja, 1,5 m3/m2god. prirodnog plina ili 3 kg/m2god. drvenih peleta. Ovdje je bitno za naglasiti da pasivne kuće nemaju više potrebe za konvencionalnim sustavom grijanja, nego potrebu za toplinom namiruju preko sofisticiranog sustava ventilacije sa rekuperacijom i dizalicom topline. Osnovne razlike između niskoenergetske i pasivne kuće su:
- vrlo debela izolacija oplošja kuće
- kontrolirana ventilacija sa rekuperacijom i mogućnošću dogrijavanja
- prozori sa 3-slojnim staklom punjenim plinom
- nepostojanje konvencionalnog sustava grijanja zbog vrlo niskih toplinskih gubitaka
Na slici je prikazana energetska iskaznica sa primjerom pasivne kuće (razred A+). ''Obična'' kuća mogla bi se svrstati u razred C, a danas starije kuće u razrede E ili F.
Na primjeru jedne kuće od 200 m2 prikazani su vjerojatni godišnji troškovi za grijanje u ovisnosti od njihovog energetskog standarda.
| potrošnja za 200 m2kuću | litara lož ulja / godišnje | kilograma peleta / godišnje | cijena lož ulja / godišnje | cijena peleta / godišnje |
| OBIČNA KUĆA | 1800 | 3600 | 9.342,00 kn | 5.328,00 kn |
| NISKOENERGETSKA KUĆA | 600 | 1200 | 3.114,00 kn | 1.776,00 kn |
| PASIVNA KUĆA | 300 | 600 | 1.557,00 kn | 888,00 kn |
(cijena lož ulja = 5,19 kn/lit, cijena drvenih peleta = 1,48 kn/kg)
Iz ovog primjera se može zaključiti da se niskoenergetskim i pasivnim standardom mogu ostvariti znatne uštede na budućem grijanju i hlađenju kuće.
Ovdje također moramo naglasiti da se do naziva ''niskoenergetska'' ili ''pasivna'' kuća ne može doći samo ''podebljanjem'' izolacije i zamjenom stolarije. Kod takvih se kuća mora posvetiti puno pažnje prvom koraku - projektiranju – koje kod takvih kuća obavezno mora biti multidisciplinarno, što znači sudjelovanje stručnjaka iz više polja, od arhitekta, strojara, električara do građevinara.